Probavni sustav mačke

by Magdalena Kolenc

Piše: Magdalena Kolenc, dr.med.vet.  |  Foto: Anamaria Rakamarić

Mačke su mesojedi i sukladno tome građen je i njihov probavni sustav.

Kao i kod psa – sastoji se od usne šupljine i ždrijela, jednjaka i želuca, tankog i debelog crijeva te, naravno, analnog kanala i anusa. Osim navedenog, u probavi sudjeluju i žlijezde (slinovnice, jetra i gušterača).

PREDNJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA

Žvaču li mačke uopće?

Usne mačaka su slabo pokretljive jer njima ne uzimaju hranu, kao npr. konji.

Mačke imaju široka usta u odnosu na veličinu glave te ih mogu jako otvoriti kako bi uspjele usmrtiti plijen. Zubalo mačke nije građeno za žvakanje, nego za trganje komada hrane pa su tako sjekutići vrlo sitni, očnjaci dugački, a pretkutnjaci i kutnjaci su stožasti i oštri, gotovo bez žvačnih površina. Međuzubni prostori su široki kako hrana ne bi zaostajala u ustima. Osim zubi, za uzimanje hrane vrlo je važan hrapavi jezik kojim skidaju komade mesa s kostiju, a o kojemu više možete pročitati na str. 80.

Žlijezde slinovnice u usnu šupljinu izlučuju slinu koja vlaži hranu i ispire usta od ostataka hrane. Važno je održavati higijenu usne šupljine jer su i mačji zubi skloni nakupljanju kamenca. Ispadanje zubi, upala zubnog mesa i loš zadah mogu biti dobar indikator određenih mačjih bolesti (virusna imunodeficijencija mačaka, leukemija mačaka, kalcivirusna infekcija, eozinofilni granuloma-kompleks, limfoplazmocitni stomatitis), stoga nemojte zanemarivati takve simptome.

MOJA MAČKA VOLI JESTI SLADOLED?!

Ljudi na jeziku imaju gotovo 20 puta više okusnih pupoljaka od mačaka. Oni se aktiviraju prilikom jedenja mesa ili masne hrane, dok slabo reagiraju na šećere pa se zbog toga može često čuti da mačke ne osjećaju slatki okus. Njih u sladoledu i ostalim poslasticama privlači miris i okus masti, a ne šećera. Ne trebamo niti spominjati da šećer nije zdrav niti za nas, a kamoli za mačku!

SREDNJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA

Povratiti kad zatreba? Nema problema!

Nakon usne šupljine, hrana prolazi kroz ždrijelo i jednjak te dolazi u želudac. Građa mačjeg želuca je jednostavna tj. ima samo jedan odjeljak. Za usporedbu, krave imaju složeni želudac koji se sastoji od čak četiri odjeljka (tri predželuca i jedan pravi želudac) koji im služe za složenu probavu vlaknaste hrane (celuloze). Otvor želuca (kardija) zatvaraju kružni mišići (sfinkteri) koji se relativno lagano otvaraju i zbog toga mačke vrlo lako povraćaju, što je važno u situacijama kada pojedu otrov. Želudac je manji i jednostavnije građe nego li u pasa te nema funkciju spremnika za hranu. U želudac se luči enzim pepsin, koji razgrađuje bjelančevine, ali i jaka klorovodična kiselina, čija je uloga ubijanje mikroorganizama koji se mogu naći u svježem mesu te tako štiti mačku od infekcije.

MOGU LI HRANITI MAČKU PSEĆOM HRANOM? OBOJE SU MESOJEDI, ZAR NE?!

Bjelančevine su najvažnija komponenta hranidbe mačaka. Njihove dnevne potrebe za bjelančevinama su dva puta veće od potreba pasa. Treba pripaziti na unos esencijalnih masnih i aminokiselina jer njihove potrebe nisu jednake kao u pasa. Dugoročnim hranjenjem mačaka psećom hranom javit će se bolesti vezane uz manjak tih nutrijenata.

STRAŽNJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA

Crijeva su kratka jer mesna hrana ne zahtijeva dugu probavu. Za razliku od mačaka, konj ima dugačka i velika crijeva potrebna za fermentaciju biljne hrane. Iako mačke ne mogu probaviti biljnu hranu (celulozu), ona je jako važan dio prehrane jer potiče peristaltiku crijeva, pomaže formiranju stolice i potiče lučenje probavnih sokova.

Tanko crijevo započinje dvanaesnikom, gdje se ulijevaju žuč iz jetre i sekreti gušterače. Žuč služi za emulgiranje masti, a gušterača luči enzime lipazu, proteazu i amilazu za razgradnju masti, bjelančevina i ugljikohidrata. Hrana nastavlja probavu u praznom crijevu (jejunumu) i prolazi kroz vito crijevo (ileum). Svi produkti nastali probavom hrane, prelaze kroz stijenku crijeva u krv, te njome odlaze u jetru na daljnju preradu. Ako mačka ne jede nekoliko dana, a pogotovo ako je pretila, dolazi do mobilizacije masti iz masnoga tkiva u jetru kako bi se nadoknadila energija. No zbog prevelike količine masti koja dolazi u jetru, metabolizam masti se poremeti i mast ostaje u jetri uzrokujući zamašćenje jetre.

Mali „stanovnici“ mačjih crijeva

Debelo crijevo započinje nefunkcionalnim slijepim crijevom koje je još manje nego u psa. Nastavlja se u kolon, gdje se većina vode resorbira te završava očekivano – rektumom, odnosno anusom. U području anusa nalaze se i analne vrećice u koje žlijezde luče svoj sekret. Taj sekret se istiskuje prolaskom izmeta kroz anus i time mačke označuju teren. Problemi s analnim vrećicama su kod mačaka gotovo zanemarivi.

U debelom crijevu nalaze se bakterije koje fermentiraju ostatke bjelančevina, pri čemu nastaju tvari jakog mirisa. Zato mačja stolica ima jako neugodan miris. Mačke bi trebale obavljati nuždu barem jednom dnevno, no učestalost može biti veća ako je mačka aktivnija, ako se radi o mačiću, ako mačku hranite većom količinom hrane, ali i kod uzimanja određenih lijekova ili kod bolesti.

MAČKE, POVRĆE I ŽITARICE

U prehrani mačke važni su i vitamini jer ih ne mogu same stvoriti, osim vitamina C. Treba pripaziti u kojem obliku se daju vitamini pa tako, ako mački dajete povrće (npr. mrkvu) s puno beta-karotena koji je prekursor za stvaranje vitamina A i mislite da ćete tako zadovoljiti njene potrebe za vitaminom A, prevarili ste se. One neće iz njega moći stvoriti vitamin A te je stoga potrebno u hrani davati aktivne oblike vitamina. Ugljikohidrati nemaju važnu ulogu u prehrani mačaka. To možemo objasniti pomoću tri mehanizma:

  • u slini mačaka ne nalazimo enzim amilazu kao kod ljudi i svinja, a koji započinje razgradnju ugljikohidrata već u usnoj šupljini.
  • lučenje gušteračine amilaze je samo 5% od onog u pasa.
  • mačke imaju nisku aktivnost enzima glukokinaze, koji se aktivira kod velikog unosa ugljikohidrata. Stoga možemo zaključiti da su mačke pravi mesojedi.

You may also like

Ostavi komentar