Životne faze mačke

by Njuškica

Cjeloviti pristup zdravstvene skrbi i njege mačaka odnosi se na sve životne faze, od prvog dana života do dobi od 15 godina i više. Svaka životna faza ima svoje specifičnosti, tj. naglasak na određene preventivne mjere ( sredstva protiv unutarnjih parazita, cijepljenja i sl. u ranijoj fazi, preventivni pregledi svih organskih sustava u kasnijoj životnoj fazi ).

Općenito, razvoj i život mačaka možemo podijeliti u šest faza;

Mačići (od rođenja do 6 mjeseci starosti)

U ovoj fazi života mačići su vrlo zaigrani, a igračke imitiraju plijen u prirodi (miševi, ptice, loptice i sl.) te igranjem mačići vježbaju svoje sposobnosti predatora. Nakon otprilike 12. tjedna života, kad je želja za igrom sa drugim mačićima na vrhuncu, igra postaje sve više orjentirana na objekte (”potencijalni plijen”). U ovoj fazi se mačići socijaliziraju, privikavaju se na ljude i druge životinje u kućanstvu te na prve dodire, njegu noktiju i sl. Tokom ove faze, ukoliko u kućanstvu boravi jedna maca – sve može biti potencijalni ”plijen” – od voća u kuhinjskoj posudi do odjeće obješene na stolicu, sobne biljke i sl. Ipak, najslađe je ”loviti” nešto što je u pokretu, bilo da je to loptica, ili umjetno pero. Uživajte dok gledate svog mališana kako neumorno prati ”plijen” i lovi, lovi, lovi..

Mlada mačka (7 mjeseci do 2 godine)

U ovoj fazi privikavanje na njegu se treba nastaviti, u kućanstvima sa više mačaka se mogu javiti prvi slučajevi agresivnog ponašanja među mačkama. Ključno je osigurati dovoljno prostora kako bi svaka mačka imala ”svoj mirni kutak” i kako bi se stres reducirao na minimum. U kućanstvima gdje maca boravi uz psa, uvijek se razvije divno prijateljstvo koje je zabavno gledati, npr. kako maca neumorno hvata rep psa koji sjedi i veseli se. Ipak najljepši prizor je kada se mačke i psi sklupčaju jedni pored drugih i spavaju zajedno uz glasno i zadovoljno predenje maca.

Glavna životna faza ( 3 do 6 godina) i zrela faza (7-10 godina)

Ova faza bilježi smanjenje aktivnosti u igri, kretanju vani i seksualnoj aktivnosti nesteriliziranih mačaka. Mnogo je primjera da mačka u ovoj odrasloj fazi dobije ”prinovu” u kućanstvu. Bilo da se radi o novom mačiću ili štenetu, maca starosjedioc je šef, i to će svesrdno davati do znanja pridošlici koji ju poziva na igru i remeti joj dnevnu rutinu drijemanja i uživancije. Ipak, u većini slučajeva se ”šef” privikne na pridošlicu i nakon nekog vremena prihvati da životni prostor dijeli još s nekim.

Senior faza (11 do 14 godina)

U ovoj se životnoj fazi mogu javiti promjene u ponašanju (promijenjeno glasanje, promjene rutine uriniranja i defeciranja) koje mogu ukazivati na zdravstvene probleme. Artritis (upala zglobova) i ostala bolna stanja sustava za kretanje mogu uzrokovati otežano kretanje i obavljanje nužde, a može se pomoći na način da se prostor prilagodi smanjenim mogućnostima kretanja mačke postavljanjem rampica po kojim se mačka ipak može uspeti do omiljenih mjesta na povišenom te prilagodbi rubova kutija za pijesak kako bi osigurali što lakši ulazak mačke u kutiju.  Mnogi vlasnici čije mačke izlaze van kućanstva znaju da one povremeno i love, jer im donose ”plijen” kako bi im ga pokazali, moguće i ponudili kao hranu. Što se više bliži gerijatrijska faza mačke, njihove lovne sposobnosti slabe, iako želja može još postojati. Tako je jedan vlasnik mačka u starijoj dobi na prozoru dobio ”ulov” – kuhanu pileću nogicu. Vjerojatno je nekome iz susjedstva manjkala jedna pileća nogica iz juhe ali – namjera je bitna, zar ne?

Gerijatrijska faza (15 godina na dalje)

U ovoj fazi mjesta za hranu, vodu, spavanje i obavljanje nužde trebaju biti lako dostupna, korisno je informirati se o eventualnim znakovima demencije (tj. kognitivne disfunkcije izazvane starenjem) npr. traženje pažnje više nego prije, pokorno držanje, promjene navike spavanja i dr. Također je korisno informirati se o pružanju njege mačaka u ovoj dobi, npr. pomoć pri ”pranju” kojeg je mačka prije obavljala sama, sada joj možemo pomoći nježnim brisanjem vlažnom krpom i sl. Bez obzira na dob, slabiju pokretljivost i manju energičnost mačaka ove dobi, mnoge se mace još uvijek vole poigrati s nama i nekom igračkicom, većina maca u ovoj dobi više spavaju a zasigurno im paše i naša pažnja i puno puno maženja.

Koliko često mačku voditi na pregled?

Općenito je prihvaćeno zdravu odraslu mačku voditi na pregled najmanje jednom godišnje. Vlasnike međutim treba upoznati sa činjenicom da kod mačaka promjene zdravstvenog stanja često nastupaju vrlo brzo te da mačke ne moraju pokazivati znakove bolesti (često i ne pokazuju) dok problem već nije uznapredovao. Preporuke za učestalost sistematskih pregleda mačaka starijih od 7 godina je svakih 6 mjeseci, ili dva puta godišnje. U slučaju dijagnosticiranih bolesnih stanja i prije tog zrelog razdoblja, preglede je potrebno provoditi češće, prema težini simptoma i postavljenoj dijagnozi.

Neki od znakova koji mogu alarmirati vlasnika da je zdravlje mačke narušeno su: promjene u navikama obavljanja nužde, promjene u ponašanju prema drugim mačkama u kućanstvu, promjene unosa vode i hrane, gubitak ili dobivanje na težini uz jednaki unos hrane, skrivanje, agresivno ponašanje, promijenjeno glasanje, zadah iz usta.

Život unutar kućanstva ili izlazak u vanjski svijet?

Tema treba li mačka izlaziti van kućanstva ili ostati unutar njega čitavog života ovisi o zemljopisnom položaju, kulturološkim značajkama određene države tj. kraja te individualnim preferencijama vlasnika. Mogućnost izlazaka u vanjski svijet omogućuju mačkama stimulirajući okoliš no predstavlja i rizik od različitih ozljeda i od zaraznih bolesti. Mačke koje žive isključivo unutar kućanstva mogu pokazivati probleme u ponašanju i/ili bolesti (pretilost, idiopatski cistitis) zbog stresnog ili nestimulirajućeg okruženja. Jedna od opcija koja predstavlja kompromis i omogućuje mački da izlazi je povodac za mačke, osobito ako je mačka u stanu i ne postoji otvoreni prostor koji bi bio siguran za boravak mačke vani. Ukoliko mačka boravi u potpunosti unutra, bitno je da joj se osigura prostor za penjanje, grebanje, mjesto za spavanje i za skrivanje. U kućanstvima gdje boravi više mačaka, vrlo je bitno da svaka mačka ima osigurano mjesto za hranu i vodu i posebno mjesto za obavljanje nužde. Također je vrlo bitno da mačka ima dovoljno mjesta za odmor, skrivanje i igranje sa igračkama.

Sterilizacija

Pubertet kod mačaka nastupa između 4. i 21. mjeseca starosti kod ženki, i između 8. i 10.mjeseca života kod mužjaka. Dob u kojem će se mačka sterilizirati ovisi o osobnim preferencijama vlasnika kao i o životnom stilu mačke. U nekim slučajevima i ovisno o geografskom položaju, sterilizacija se obavlja u predpubertetsko doba (npr. prilikom sterilizacija mačaka lutalica, zatim neki uzgajivači i sl.) U svakom slučaju, tokom prve životne faze mačke (do 6 mjeseci starosti), ovo je tema o kojoj je potrebno razmisliti i porazgovarati sa veterinarom.

Prehrana i kontrola težine mačke

Mačke su obvezatni mesojedi, što znači da u prehrani moraju imati proteine i masti, a posebno moraju iz hrane dobivati određene aminokiseline, npr. taurin kojeg mogu dobiti isključivo iz bjelančevina animalnog porjekla. U prirodi, mačke se hrane prvenstveno glodavcima, i unose više manjih obroka na dan. Energetske potrebe i potrebe za nutrijentima mačke ovisit će o dobi mačke, aktivnosti i reproduktivnom statusu. Na tržištu je dostupno mnogo vrsta specijalizirane hrane za mačke, ovisno o dobi i različitim bolesnim stanjima. Općenito, neki od savjeta za hranjenje uključuju razne vrste spremnika za hranu, iz koje mačka treba ”izvući” hranu, kao što su npr. lopte u koju se stavlja hrana kako bi se potaknula mentalna i fizička aktivnost prilikom hranjenja, zatim prednost je davati više manjih obroka odrasloj mački umjesto stalno dostupne hrane.  Preporučljivo je zatim osigurati poseban prostor za hranu i vodu u kućanstvima u kojima boravi više mačaka, te mjesto za hranjenje predvidjeti dalje od mjesta gdje mačke obavljaju nuždu. Ukoliko je potrebno promijeniti hranu, preporuka je postupno uvoditi novu hranu, miješanjem sa dotadašnjom hranom na način da se omjer nove hrane postupno povećava.

Održavanje tjelesne težine

Sve je više mačaka koje su prekomjerne tjelesne težine, što predstavlja rizik za nastanak bolesti poput dijabetesa. Svakako je lakše i bolje posvetiti pozornost prevenciji pretilosti kod mačaka. Sterilizacija predstavlja bitan faktor u povećanju tjelesne težine, zbog hormonskih promjena i smanjene aktivnosti mačke, stoga je prilagodba vrste prehrane i načina hranjenja u periodu nakon sterilizacije ključna u prevenciji nastanka pretilosti. Hrane namijenjene steriliziranim mačkama poput  PURINA® PRO PLAN® STERILISED sadrže manje kalorija i sastavom su prilagođene održavanju organizma vaše mačke zdravim te osim prevencije pretilosti čuvaju stanje ostalih organskih sustava.

Mjesta za obavljanje nužde

Danas je dostupno mnoštvo vrsta i tipova podloge za mačji WC, od drvenih peleta, do recikliranog novinskog papira. Ipak većina mačaka preferira pijesak ili podlogu konzistencijom sličnu pijesku. Evo nekoliko savjeta koje treba imati na umu prilikom kupnje i postavljanja kutije za pijesak u domu: mačke vole zatrpati svoj izmet, a neke mačke vole mokriti i defecirati u različite kutije. Također, ukoliko je u kućanstvu više mačaka, potrebno je voditi računa da je broj kutija sa pijeskom dostatan (idealno je jedna kutija po mački plus još jedna dodatna kutija sa pijeskom). Potrebno je također voditi računa o velićini kutija (kutija bi trebala veličinom odgovarati minimalno dužini i pol tijela mačke), zatim treba imati na umu da su kutije lako dostupne i sa nižim rubovima ukoliko je mačka stara i pati od nekih kroničnih stanja koje joj otežavaju kretanje. Mačka bi uvijek pri obavljanju nužde trebala imati mir – od ljudi, drugih mačaka ili ljubimaca u kućanstvu.

You may also like

2 komentara

Avatar
Ivan Zoric 22 ožujka, 2021 - 10:23 am

Super.

Odgovori
Avatar
Jasminka 22 ožujka, 2021 - 10:29 am

Jako dobar i poučan članak!

Odgovori

Odgovori na Jasminka Otkaži odgovor