Epilepsija u pasa i mačaka

by Božica Pernarić, dr.med.vet.

Vaš obično sretan ljubimac djeluje nesigurno, zbunjeno, ima tikove, ruši se na pod pri čemu vesla nogicama. Ima napadaj. Zašto se to događa i što možemo učiniti?

Gledanje epileptičnog napada kod pasa ili mačka može biti vrlo uznemirujuće za vlasnika no jesu li svi napadi epilepsije hitan slučaj i kako odreagirati?

Saznajte više o epilepsiji kod pasa i mačaka, osigurajte im kvalitetnu skrb i omogućite im što kvalitetniji  život .

Što je to epilepsija?

Epilepsija je najčešći neurološki poremećaj kod pasa. Sve stanice u mozgu komuniciraju pomoću kemijskih i električnih signala. Napadaji su samo fizička manifestacija nekontrolirane i hiperelektrične aktivnosti u mozgu. Napadaji se mogu dogoditi i zbog nekih drugih razloga; bolesti jetre, bubrega, tumora, malformacija na mozgu i tada govorimo o simptomatskoj epilepsiji.

Najčešće se susrećemo sa tzv. IDIOPATSKOM epilepsijom gdje su osnovi uzrok abnormalne aktivnosti u mozgu koje dovode do naglih, ali kratkotrajnih promjena u ponašanju i/ili kretanju psa, koji nemaju uzrok u nekoj primarnoj bolesti (npr. tumor koji pritišće određena područja u mozgu, toksične tvari koje prelaze moždanu barijeru i uzrokuju napade i sl.)

U životinja se pojavljuju različite vrste tj. intenziteti napada. Generalizirani napad manifestira se  gubitkom  svijesti sa nekontroliranim kočenjem i grčenjem cijelog tijela kao i zabacivanjem glave unazad gdje dolazi i do pojave pjene na ustima. U tom vidu napada može doći i do nekontroliranog mokrenja, obavljanja nužde, slinjenja, grčeva i podrhtavanja mišića.

Fokalne napade karakteritiza: trzanje, nemir, promjena ponašanja, lučenje sline, kratkotrajna ukočenost, zbunjenost , podrhtavanje glave ili nekog drugog dijela tijela, strah.

Životinja može pokazivati varijacije svih ovih simptoma, no vaš ljubimac ne osjeća bol u tom napadu i uglavnom nije svjestan. Nakon napada se često osjećaju izgubljeno i dezorijentirano, a često je prisutan povećan apetit i/ili žeđ.

Što možete učiniti da pomognete svom ljubimcu ukoliko ima epileptični napad?

Ostanite mirni i sabrani. Pobrinite se da se  vaš ljubimac ne ozlijedi prilikom napada, lagano ga pridržavajte  te pritom pazite da vas ne ugrize jer nije u svijesnom stanju, kao i neposredno nakon napada jer vas ne prepoznaje.  Ništa ne stavljate u usta tokom napada.

Promatrajte napad kod psa; koji su bili prvi znaci, kakvi su bili pokreti, da li je pogođena samo jedna strana tijela. Zaibilježite sve ili ako ste u mogućnosti snimite napad jer će to biti vrlo korisne informacije za vašeg veterinara.

Jedan napadaj je rijetko opasan za psa međutim ako ima više napada u vrlo kratkom roku i vrlo intezivnih (tzv. cluster napadi), tada se odmah obratite veterinaru.

Kako do dijagnoze?

Dijagnoza se postavlja metodom „isključivanja“. Niti jedan test nemože potvrditi da li vaš ljubimac ima primarnu epilepsiju.

Fizički pregled, testovi krvi, urina, EKG, MRI mozga, analiza cerebrospinalne tekćine su pretrage za isključivanje ostalih bolesti. Ukoliko su svi ovi testovi negativni a napadi su učestali i intezivni kreće se s određenom terapijom.

U većini slučajeva, epilepsija se ne može izliječiti. Održavanje statusa bez napada  krajnji je cilj terapije antiepileptičkim lijekovima. Cilj medikamentoznog tretmana je poboljšati kvalitetu života psa ili mačke minimiziranjem učestalosti napada i njegove ozbiljnosti.

Za vas kao vlasnike važno je da dajete redovito lijekove svakog dana ,u isto vrijeme i točno propisanu dozu. Nastaviti s liječenjem i ne prekidati terapiju bez prethodnog razgovora s veterinarom.

Psi sa epilepsijom obično zahtijevaju doživotnu terapiju i posvećenost vlasnika kućnom ljubimcu.

Uvodna slika – Snapwire, Pexels
Slika 1. – Tehmasip Khan, Pexels

You may also like

Ostavi komentar