TOPLOTNI UDAR

by doc.dr.sc. Josipa Habuš

Psi nemaju tako dobro razvijene mehanizme termoregulacije kao mi ljudi te je kod njih toplotni udar puno češći, a posljedice nažalost mogu biti izrazito ozbiljne. Toplotni udar moguć je u svih pasa, no najugroženije su životinje duge dlake i tzv. brahiocefalične pasmine (plosnati nos, kratka njuška). U rizičnu skupinu spadaju i pretili psi, vrlo mladi ili pak stari te s kroničnim bolestima srca i pluća. Životinje s toplotnim udarom imaju povišenu tjelesnu temperaturu (vrlo često iznad 40°C), ubrzano dahću, otežano se kreću ili se uopće ne mogu kretati, dezorijentirani su, sline, a sluznice su im zažarene. Osim tih, mogu se javiti i brojni drugi simptomi koji su posljedica pregrijavanja i višestrukog zatajenja organa.

Takve životinje treba odmah prebaciti u hladnu prostoriju, dati im vode, namočiti šape i žurno potražiti veterinarsku pomoć. Napominjemo da se psima ne smije davati ledena voda niti ih se smije polijevati jako hladnom vodom jer to može imati sasvim suprotan učinak. Možemo učiniti nekoliko stvari kako bismo im pomogli i spriječili pojavu toplotnog udara. Tako za velikih vrućina nikad, pa ni samo na trenutak ne smijemo ostavljati pse u automobilima, čak ni u hladu s malo otvorenim prozorom. Aktivnost treba ograničiti na hladnije doba dana, osobito ako imamo životinje koje spadaju u rizične skupine. Uvijek uz sebe moramo imati dovoljne količine vode. Ukoliko vodimo pse na plažu, kupanje će pomoći pri hlađenju, no svakako izaberite plažu na kojoj će biti dovoljno hlada za vašeg ljubimca.

You may also like

Ostavi komentar